Turizam u doba krize
Svetlana Popović Vujotić
Turizam
Dinamičan i žilav, baš kao i život, turizam je istovremeno i jedna od najosjetljivijih privrednih grana. Njegova otpornost i umijeće prilagođavanja novim okolnostima ponovo je na ispitu. Ovoga puta zbog sukoba na Bliskom istoku i ograničenih isporuka nafte i prirodnog gasa, kroz Hormuški moreuz, koji je žila kucavica svjetskog energetskog sistema.
Neizvjesnost za globalnu ekonomiju je već izvjesna: rast cijene goriva uzrokovaće poskupljenje opštih troškova života i rada, te mogući povratak inflacije na zabrinjavajući nivo.
Istovremeno evropski i svjetski zvaničnici pozivaju na promišljeno korišćenje raspoloživih resursa i povećanje obnovljivih izvora energije.
Drastično je porasla vrijednost kerozina što direktno utiče na cijenu avionskih karata. Čelnici najvećih evropskih aviokompanija poručili su da su cijene avio goriva djelimično zaštitili, ali da dugoročno (ako se kriza nastavi), neće moći da izbjegnu prebacivanje dodatnih troškova na putnike.
O aktuelnoj međunarodnoj temi i njenim refleksijama na turističku djelatnost, razgovarali smo sa geopolitičkim stručnjacima i turističkim ekspertima, novinarima, domaćim menadžerima, ali i sa stanovnicima Bliskog istoka.
Prof.dr Zijad Bećirović
Prof.dr Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), sa sjedištem u Ljubljani, kaže za „Argument“ da će najizraženije negativne posljedice krize na Bliskom istoku osjetiti zemlje koje su direktno zahvaćene sukobom, ali i njihove susjedne destinacije koje se u očima turista sve češće percepiraju kao nesigurne.
„Turizam kao izrazito osjetljiva privredna grana, snažno reagira na percepciju rizika, pa čak i posredna povezanost s kriznim regionom može rezultirati značajnim padom turističkih dolazaka. Istovremeno, stabilne i geografski udaljene destinacije mogu ostvariti određene benefite, kroz preusmjeravanje turističkih tokova ka sigurnijim područjima.
Male i stabilne ekonomije, poput Slovenije ili Crne Gore, imaju potencijal da profitiraju iz ovakvih kretanja, ali isključivo uz očuvanje imidža sigurnosti i sposobnosti adekvatnog odgovora na povećanu potražnju.“
Bosna i Hercegovina
Crna Gora, naglašava Prof. Bećirović, i dalje raspolaže značajnim neiskorišćenim potencijalom za privlačenje dodatnih turista iz regiona, što zahtijeva intenzivniji i konceptualno inovativniji pristup razvoju turizma i pratećih djelatnosti.
„U regionalnom kontekstu, posebno je pogođena Bosna i Hercegovina, koja je do sada tradicionalno bilježila značajan priliv turista sa Bliskog istoka, što se zbog krize jasno odražava kroz negativne trendove u njenom turističkom sektoru“, zaključuje Prof. Bećirović
Prof.dr Jasna Potočnik – Topler
Prof. dr Jasna Potočnik – Topler sa Fakulteta za turizam Univerziteta u Mariboru, čije istraživačko područje su održivi turizam i turistička strategija, tvrdi da će sukobi na Bliskom istoku imati značajan uticaj na turističku djelatnost na globalnom i lokalnom nivou.
„Na globalnoj razini turisti izbjegavaju ne samo direktno pogođene zemlje već i širi region, dok se istovremeno povećava interes za sigurnije destinacije, naročito u Evropi. U tom kontekstu, zemlje poput Slovenije mogu imati umjeren porast turističkih dolazaka, zahvaljujući imidžu stabilne i sigurne destinacije, posebno u segmentu gradskog i održivog turizma, dok Crna Gora može ostvariti i izraženije pozitivne efekte, zbog svoje obalne ponude i konkurentnih cijena, privlačeći turiste koji odustaju od istočnog Mediterana“, kaže Prof. Potočnik – Topler.
Slovenija
Svjetske krize pokazuju da su manji turistički sistemi, poput slovenskog ili crnogorskog, fleksibilniji i brži u prilagođavanju, ali istovremeno i ranjiviji u odnosu na velike destinacije.
„Njihova prednost leži u manjoj složenosti upravljanja, kraćim lancima odlučivanja i mogućnosti brze promjene marketinških strategija. Takođe, brzo se mogu pozicionirati kao sigurne alternative. S druge strane vidimo da veliki turistički sistemi imaju veću otpornost zbog diversificiranih tržišta, snažnije infrastrukture i finansijskih rezervi, ali su sporiji u promjenama zbog kompleksnosti i birokratije“, poručuje Prof. Potočnik – Topler.
Za Sloveniju koju godišnje posjeti 6 miliona turista (60% zbog prirode), tržište Bliskog istoka ima relativno malo učešće (50.000 do 150.000 posjetilaca), ali se ubraja u rastući segment koji karakteriše visoka kupovna moć.
“Zajednički adut Slovenije i Crne Gore je mogućnost kombiniranja zelenog i plavog turizma u regionalne pakete, što stvara dodatnu vrijednost, za turiste koji traže raznolikost i sigurnost u jednoj regiji”, ističe Prof. Potočnik – Topler.
Ivica Đuzel
Ivica Đuzel prepoznatljivo tv lice Hrvatske radiotelevizije, koji već deset godina uređuje i vodi popularnu emisiju o turizmu, kaže da u Hrvatskoj za sada nema poremećaja avio prometa, ni otkazivanja letova. Hrvatska ima svoj LNG terminal pa može bolje upravljati krizom s naftnim derivatima..
Hrvati se ovoga ljeta predstavljaju sloganom “Dostupna i sigurna”, što pokazuje kako se cijelom svijetu sa malo riječi može reći mnogo. Samo Split će ove sezone biti povezan sa 85 destinacija, prvi put i sa Njujorkom
“Mislim da destinacije, kao što su Hrvatska i Crna Gora, nijesu na udaru velikih interesa ili nasilja na ulicama, kao primjerice u Španjolskoj, ali svakako zbog migracija treba biti oprezan. S druge strane svjedoci smo kako se otkazuju ljetovanja u Turskoj, pa čak i u Grčkoj, zbog blizine ratnog žarišta. Kipar je već propao… Nas niko i ne spominje, i to je dobro”, tvrdi Đuzel.
U susjednoj državi i pored globalnog izazova očekuju dobru glavnu turističku sezonu i goste sa tradicionalnih tržišta, uz engleze i amerikance. Prihod od turizma u Hrvatskoj 2025. godine premašio je 15 milijardi eura.
Hrvatska
“Najveći izazov biće očekivani pad vanpansionske potrošnje jer će cijene goriva natjerati mnoge goste na štednju a ugostiteljstvo će biti u drugom planu. Profitirat će marketi i trgovine. Alternativnog plana nema jer se vjeruje da će gosti ipak doći na Jadran a prizivaju se pandemijska iskustva…”
Novinar Đuzel poručuje da su Hrvatska i Crna Gora dio istog tržišta, dvije susjedne države s istim ciljevima koje u narednom periodu ne bi smjele dozvoliti povećanje ranije dogovorenih cijena smještaja.
Milena Brajović
U Crnoj Gori koja je ove godine vidno osnažila avio dostupnost, povratila neke od najposjećenijih festivalskih događaja, najavila ponovno otvaranje grada hotela Sveti Stefan, i trudi se završiti radove na ključnoj dionici puta, između Budve i aerodroma Tivat, neizvjesnost ipak postoji.
”Neplanirane okolnosti su nas prošle godine zatekle tokom ljetnje sezone, a ove godine je situacija na Bliskom istoku u ogromnoj mjeri uticala na predsezonu. Ono što će svakako obilježiti ovu godinu jeste velika neizvjesnost i trend last – minute rezervacija“, objašnjava Milena Brajović, izvršna direktorica hotela „Voco“ koji od 2019. godine posluje kao dio najveće svjetske grupacije Intercontinental Hotels Group (IHG).
Bez obzira što usluge poznatih hotelskih brendova, kojih u Crnoj Gori već dvije decenije ima mnogo, najčešće koristi klijentela zavidne platežne moći, iskusni menadžerski tim podržava stav da treba ostati dosljedan umjerenoj politici cijena, prateći potrebe gostiju, što je ključ uspjeha u turizmu.
„Situacija na Bliskom istoku uzrokuje ekonomske probleme u pogledu povećanja troškova poslovanja (gorivo i drugi imputi), dok negativne prognoze za avio saobraćaj dodatno ugrožavaju stabilnost našeg sektora“, pojašnjava Brajovićeva uz potsjećanje da hoteli i agencije u Crnoj Gori imaju snažnu saradnju sa tržištem Bliskog istoka.
Crna Gora
Ova kriza još jednom nas uči da otpornost u poslovanju dolazi iz brzog prilagođavanja prilikama, inventivno – kreativnih rješenja i snažne promocije destinacije.
Crna Gora tokom naredna tri mjeseca kroz promotivnu kampanju biće prisutna na tv kanalima globalne medijske kuće Warner Bros Discovery, što će je učiniti vidljivom na 40 svjetskih tržišta.
Uvijek je važno znati da turizam nije lična stvar već opšti interes ali i da konkurentnost destinacije ne zavisi samo od njene vidljivosti. Stručnjaci tvrde da tu privrednu djelatnost, gdje god da postoji, treba graditi kao ekonomsku infrastrukturu, a ne plasirati je na tržište kao sezonski proizvod.
Nađa Milović
Za kraj ove kompleksne teme koja se ne mjeri dužinom teksta nego porukama koje se u njemu nalaze, ostavili smo priču naše sunarodnice Nađe Milović koja živi i radi u Dubaiju duži niz godina.
„Prvih dana sukoba svi smo bili uplašeni jer je to bio veliki šok za nas. Preko sistema javne bezbjednosti za upozoravanje, posredstvom mobilnih telefona obavještavani smo o mogućem nadolazećem napadu i apelovano je da se odmah uputimo ka najbližem skloništu dok opasnost prođe. Nakon druge poruke vraćali smo se uobičajenim aktivnostima uz dodatan oprez. Taj sistem informisanja građana se pokazao veoma efikasan. Sada je situacija mnogo mirnija zahvaljujući odličnom odbrambenom sistemu UAE i institucijama koje se trude da neprekidno drže situaciju pod kontrolom“, objašnjava Milovićeva.
Dubai
Od početka sukoba i napetosti u regionu oko Hormuškog moreuza, u luksuznom Dubaiju živi se mirnije nego ranije. Ljudi više vremena provode kući, sa porodicom i prijateljima.
„Hoteli i dalje rade, ali je turista znatno manje jer je broj letova ograničen. Veliki avio prevoznici, poput Emirates – a i Etihad – a, primjenjuju redukovani red letjenja, ili letjelice preusmjeravaju ka drugim odredištima. Sve vrste gradskog prevoza funkcionišu normalno. Za sada nema nikakvih nestašica, ni poskupljenja, ali se apeluje na štednju pojedinih proizvoda. Ovdje je jaka lokalna proizvodnja“, zaključuje Nađa Milović.
Stanovnici Dubaija dok traje krizni period, zbog manje turista imaju priliku da u mirnijem ambijentu posjete brojne atrakcije Dubaija, što je na mnogim mjestima i besplatno.
Dubai