Susreti
vrijedni sjećanja

Svetlana Popović Vujotić

Turizam

📅 05.04.2026 🕒 08:00 👁

Njemački turisti su među najpoželjnijim gostima u Evropi i svijetu jer godišnje ostvare rekordan broj noćenja (2024. godine blizu 300 miliona putovanja). Imaju veliku i stabilnu kupovnu moć (procjena potrošnje u inostranstvu za 2024./2025. godinu je 120 mlrd USD), traže visok standard usluge i smještaja, biraju ekološki edukovane destinacije.

Tu nije kraj opisa potencijalnog njemačkog gosta. Oni će radije putovati kada drugi posjetioci to manje žele, odnosno van glavne sezone, čime direktno doprinose njenom produžetku. Svojim prisustvom i očekivanjima uticaće na domaćine da poboljšaju kvalitet ukupne ponude.

To su glavni razlozi zbog kojih je efikasan prodor na njemačko turističko tržište želja svake ozbiljne države, koja u toj privrednoj grani vidi šansu za ekonomski rast.

Njemci tradicionalno za odmor biraju Španiju, Italiju ili Grčku (Austrija i Francuska su očekivan izbor), ali kada se upute ka državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, onda definitivno najduže ostaju u Hrvatskoj. Privlačna im je i susjedna Albanija.

Crna Gora nekada ljubimica ogromnog broja gostiju iz Njemačke, pokušava se nakon 2006.godine i dvije decenije duge izgradnje novog turističkog imidža, rekorderima po broju putovanja predstaviti u novom ruhu, sa sjećanjem na staru slavu. Proces je dug i zahtjevan ali ne i nedostižan, uz odgovoran destinacijski menadžment.

Njemačka

Prateći turističke tokove našeg Montenegra duži niz godina pa tako i na njemačkom govornom području, svjedočila sam brojnim impresijama tamošnjih stanovnika da imaju nedovoljno informacija o našoj državi na njihovom jeziku? Naravno, bivamo bolji i posvećeniji kada nam od toga zavisi prihod ali smo, ipak, i dalje u deficitu sa brojnošću kvalitetnog i zanimljivog turističkog materijala, za značajan dio njemačkog tržišta.

Ovih dana obradovala nas je vijest da je iz štampe izašla prva knjiga autora Andrija Stanovića „Mein Montenegro“, kako i sam naziv sugeriše, na njemačkom jeziku.

Andri Stanović

Stanović je dugo godina u turizmu. Nakon završenog Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, međunarodnog iskustva stečenog kroz praksu u globalno cijenjenoj hotelskoj grupaciji, tokom boravka u Libeku i Turističkoj organizaciji Dahme u Njemačkoj, kao i u domaćoj hotelskoj industriji, godinama je bio angažovan za promociju Crne Gore posredstvom Nacionalne turističke organizacije (NTO CG), na DACH tržištu. Profesionalnu karijeru nastavio je u privatnom turističkom sektoru a trenutno je na magistarskim studijama međunarodnog marketinga Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

Njegov literarni prvijenac „Mein Montenergro“ značajan je doprinos boljem upoznavanju Crne Gore na njemačkom govornom području.

Argument: Odakle ideja za “Mein Montenegro”?

Stanović: Ideja je nastala spontano, kroz dugogodišnji rad u turizmu i brojne susrete sa ljudima koji su Crnu Goru doživljavali na svoj način. Kroz razgovore sa gostima, kolegama, partnerima i novinarima, često sam uviđao da upravo mali, svakodnevni momenti ostavljaju najjači utisak. Prava vrijednost jedne zemlje ne nalazi se samo u njenim prirodnim ljepotama, već u ljudima, susretima i malim trenucima, koji ostaju zauvijek u sjećanju. Na nagovor urednika jednog švajcarskog magazina počeo sam da zapisujem impresije i priče, ne kao klasičan turistički vodič, već kao ličnu zbirku doživljaja, susreta i emocija, koje su me pratile kroz profesionalni i privatni put. Ovaj projekat je rezultat dvogodišnjeg rada, i posebno mi je drago što je upravo ove godine finalizovan.

Argument: Zašto je knjiga štampana na njemačkom jeziku? 

Stanović: Njemački jezik učim od osnovne škole, a znanje sam nadograđivao kroz srednju školu i fakultet. Paralelno sam uvijek imao priliku da ga slušam u njegovom izvornom obliku, najprije posredstvom televizije, a kasnije tokom boravka u Njemačkoj. Vremenom sam primijetio da se na njemačkom jeziku izražavam neposrednije i upečatljivije. Iako književnost nikada nije bila moj primarni fokus, vjerujem da je upravo ta spontanost mojoj zbirci dala posebnu autentičnost.

Argument: Vaša knjiga osim standardnog procesa čitanja nudi i zanimljiv izbor autorskih ilustracija  i fotografija?

Stanović: Ova zbirka priča je zamišljena da se istovremeno čita, i vizuelno tumači. Format je manji i praktičan, može se posmatrati kao svojevrsna džepna literatura, pogodna za putovanja. Vizuelni elementi su zapravo produžetak priča koji prenose atmosferu, trenutak i emociju. U procesu njihovog stvaranja sam, kao autor, istinski uživao. Nadam se da će čitaoci prepoznati i osjetiti povezanost između ta dva izraza.

Argument:  Zasto ste odabrali bas takav način interakcije sa publikom?

Stanović: Vjerujem da savremeni čitalac traži više od same informacije. Ritam života danas je mnogo brži nego nekad, ljudi su nestrpljivi i željni novog sadržaja, pa sam se upravo zbog toga fokusirao na sažete priče, ali ne i površne. Takođe, one nijesu napisane da se čitaju linearno, već svaka priča funkcioniše kao mali, zaseban svijet. Na taj način čitalac može sam da pronađe ono što ga najviše dotiče, kroz tekst, ilustraciju ili fotografiju.

Argument: Kojem i kakvom tipu čitalačke publike je namijenjena Vaša zbirka priča?

Stanović: Primarno je namijenjena publici sa njemačkog govornog područja, i ne isključivo turistima. Pripada svima koji žele da upoznaju Crnu Goru kroz lični doživljaj, koji je istinit i blizak čovjeku. Vjerujem da može biti zanimljiva i ljudima iz naše dijaspore, prvenstveno zbog jedinstvene emotivne vrijednosti. U planu je i izdanje na engleskom jeziku, kao i druga zbirka priča koja je već u pripremi, a publikovanje je  planirano za početak septembra tekuće godine.

Argument: Njemačko tržište je za Vas dobro poznata priča a za Crnu Goru izuzetno značajna turistička niša, možete li podijeliti sa nama Vaše iskustvo?

Stanović: Njemački gost je vrlo organizovan, informisan i ima jasno definisana očekivanja. Cijeni kvalitet, tačnost, sigurnost i dobru infrastrukturu. Veliki broj gostiju sa tog tržišta i dalje putuje organizovano, preko aranžmanske ponude turoperatora. Kada njemački gost prepozna kvalitet, veoma je lojalan, ali isto tako brzo primijeti nedostatke.

Njemačka

Argument: Šta je potrebno Crnoj Gori da bi animirala više njemačkih turista?

Stanović: Crna Gora je za njemačko tržište prije svega avio-destinacija, zbog čega je kvalitetna i stabilna avio-povezanost od ključnog značaja. Ohrabruje činjenica da se ona iz godine u godinu unapređuje. Takođe, važno je dalje jačati saradnju sa njemačkim turoperatorima i aviokompanijama, uz podršku i podsticajne mjere na institucionalnom nivou, imajući u vidu da značajan broj gostiju dolazi putem organizovanih aranžmana. Iako cjenovna konkurentnost više nije na nivou kao ranije, postoji prostor da se dodatno istaknemo, kroz kvalitet usluge i ukupno iskustvo boravka. Posebno bih izdvojio značaj gostoprimstva, ljubaznosti i profesionalnog odnosa prema gostu, jer su to elementi koji se najduže pamte, i koji često prave ključnu razliku u percepciji destinacije.

Evidentno je da interesovanje sa njemačkog tržišta u posljednjim godinama bilježi stabilan i pozitivan trend rasta, što potvrđuje da Crna Gora postaje sve prepoznatljivija destinacija među turistima iz tog regiona. Promocija na tržištima centralne i zapadne Evrope je kompleksan i dugoročan proces, koji zahtijeva posvećenost, strateški pristup i kontinuitet svih aktera u turizmu. Treba raditi na ciljanoj promociji kroz B2B i B2C kanale, uz razvoj ponuda i paketa prilagođenih interesima turista iz Njemačke, Austrije i Švajcarske. Na taj način možemo dugoročno povećati dolaske, i izgraditi stabilan turistički rast.

Odlomak iz zbirke priča
“Mein Montenegro”

“…Virdžine su od malih nogu znale da su drugačije od svojih sestara. Morale su naporno da rade, da nose kratku kosu, da usvoje muške manire i da pred spoljnim svijetom uvijek budu sin. Neke od njih su s godinama počele i da izgledaju kao muškarci. Pitam se, kakav je to život?

Žrtva koja je u većini slučajeva bila određena od rođenja i nije bila izbor žene, već način da se sačuva ponos porodice i njeno ime.

Poznata pjesma kaže: “This is a man’s world.”

Da li to znači da je tadašnji svijet pripadao i virdžinama?