Zajednica ruralnih identiteta
Svetlana Popović Vujotić
Turizam
Svjetska turistička organizacija i specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija za promociju odgovornog, održivog i univerzalno dostupnog turizma, UN Tourism (nekadašnji UNWTO), objavila je poziv državama članicama da prijave svoje kandidate za učešće u izboru „Best Tourism Villages 2026.“(Najbolja turistička sela 2026.)
Predstavnici vodeće medjunarodne organizacije u oblasti turizma, aplikante potstiču da postanu dio najveće globalne mreže lokalnih zajednica, pitajući: Koje je boje vaše selo?
Inicijativa Ujedinjenih nacija za turizam ustanovljena 2021. godine, prilika je i za turističku Crnu Goru, da kao punopravna članica predloži svog kandidata za globalno priznanje koje promoviše najdragocjenije prirodne lokalitete i generiše njihov ekološki i odgovoran razvoj kroz turizam. Traži se eksplicitno nominacija sela a ne grada, što se nekim „čudom“ 2025. godine zaista i dogodilo, kada se na listi odabranih najljepših sela, pojavio naš drevni grad Kotor, biser UNESCO baštine, dva sela iz Crne Gore, Godinje (Bar) i Gornja Lastva (Tivat), zvanično su (2021.), prepoznata u okviru programa podrške inicijativi „Best Tourism Villages“, kao prostor koji ima veliki potencijal, ali nijesu dobila međunarodnu BTV oznaku.
Priroda je prirodom darovala Crnu Goru. Montenegro Wild Beauty dragulji čekaju da budu predstavljeni svijetu: u dolini Grebaje, podno Bjelasice, Sinjavine, Durmitora ili Hajle, u Pivi, Cetinju, obodom Skadarskog jezera, uz kanjone Tare, Komarnice, Morače, na Luštici, u Ulcinju, kroz zaleđe Boke Kotorske, duž puteva i pješačkih staza do Lovćena i Orjena… Treba samo odabrati.
Pivsko jezero, Crna Gora
Čudesna je Crna Gora, zaista! A sela? Još čudesnija, lijepa, najljepša, naša ali pomalo i ničija jer je u njima sve manje stalnih stanovnka. Mi bi u svjetske metropole a svijet bi u naša sela. Umorni od civilizacije turisti traže ono što mi jedva primjećujemo a oni sanjaju: da u miru gledaju zvijezde, slušaju vjetar i žubor potoka, osjete miris trave i raskošnih četinara, probaju divlje jagode, spreme večeru od šumskih pečurki, popiju svježe mlijeko ili domaći čaj.
Istina je da raste broj seoskih domaćinstava u Crnoj Gori, koja ostvaruju dodatni prihod od turizma ali malo ko bi, mimo ljetnje i zimske sezone da boravi u crnogorskim selima, osim stranaca. Ko ne zna da cijeni prirodu, ne umije da živi. Filozofi kažu da u netaknutim zelenim prostranstvima um i duša caruju.
U francuskim selima u podnožju Alpa ili južnije u Provansi, književnici, profesori, ljekari, inženjeri, arhitekti, umjetnici, sportisti i drugi lično i profesionalno ostvareni ljudi, brižljivo njeguju i čuvaju svoje parče prirode, postojbinu i porodično nasljeđe. Njima je selo a ne grad inspiracija, meditacija, terapija, uživanje, recept za dugovječnost. Tamo caruju prirodni materijali, kamen i drvo. Nema betoniranja pogleda na planinu, more ili komšijsko dvorište. Unutrašnjost naslijeđenih kuća i palata mogu dizajnerski i arhitektonski umjereno modifikovati ali spoljašnjost ne smiju mijenjati. Zaštićen je i naslijeđeni hortikulturni ambijent. Mještani govore nekoliko stranih jezika. Nažalost, ni jedna od takvih ruralnih sredina ne liči na naša često zapuštena imanja, trošne kuće, pohabane lokalne puteve, zatvorene seoske škole, nedostatak sadržaja za lagodniji život u mjesnim centrima. Ima izuzetaka, ali izuzetak nije pravilo.
Annecy, France
Slovenija je jedna od najuspješnijih država Evrope u razvoju seoskog i zelenog turizma. Boravak u prirodi na slovenački način primjer je kako dugoročno i održivo razvijati destinaciju, bez obzira na geografsku veličinu i objektivna ograničenja. Štajerska oblast poznata po vinskim putevima, termalnim izvorima, netaknutoj prirodi i aktivnom odmoru, našla se među tri najbolje evropske regije za 2026. godinu dok je prethodna turistička 2025.godina bila najuspješniju u istoriji dežele. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Slovenije, skoro 7 miliona turista posjetilo je tu državu, ostvarivši 17,8 miliona noćenja, što je povećanje 6 % u odnosu na 2024.godinu. Strani turisti činili su 74,9 % svih noćenja, dok je učešće domaćih gostiju bilo 25,1 %. Najznačajnije inostrano tržište i dalje je Njemačka. Vrtoglavo raste broj gostiju iz Poljske, Španije i Australije. Turizam se lagano seli van gradskih centara, u manje destinacije, gdje je akcenat na prirodi, poput Šaleške doline. Slovenija već ima četiri lokaliteta sa oznakom „Best Tourism Villages“: Radovljica, Solčava, Bohinj i Bled. Priznanja su dobili za njegovanje tradicionalnih vrijednosti, promociju održivog razvoja i brigu o kulturnoj i prirodnoj baštini.
Slovenci se mogu pohvaliti i Olimjem, nekoliko puta nagrađivanim najljepšim selom u Evropi. Upravo taj lokalitet primjer je koji bi trebalo slijediti. U naselju koje se nalazi u neposrednoj blizini Termi Olimia, živi blizu 200 stanovnika. Izuzetno je uređeno, pripada zaštićenom području Kozjanskog parka. Ima bogatu kulturnu baštinu. Najveća atrakcija je zamak iz 17. vijeka koji je pretvoren u samostan, gdje monasi od rijetkih vrsta ljekovitog bilja i meda, praktikujući stotinama godina staru recepturu prave meleme, kreme, ulja i druge biljne lijekove. Jedna od tri najstarije apoteke u Evropi nalazi se upravo ovdje.
Olimje, Slovenija
Nedaleko od impozantnog dvorca prostire se veliko imanje porodice Ježovnik. Vjerujući da je turistima boravak u prirodi imperativ oni su za sve generacije, napravili jedinstvenu atrakciju „Jelenov greben“ www.jelenov-greben.si
Jeleni kojima je ovo mjesto bilo prirodno stanište od kad su prvi put stigli na ispašu, odomaćili su se, pripitomili i postali zaštitni znak ovog sela. Vrijedni domaćini napravili su raznovrsne turističke sadržaje, smještaj u autentičnim drvenim kućama, ruralni wellness, za koji su višestruko nagrađivani, prostrano igralište za djecu, prodavnicu domaće hrane i pića, seosku poslastičarnicu, restoran i mnoštvo ručno rađenih suvenira. Ulaz na imanje je besplatan a gosti dolaze iz cijelog svijeta.
Jelenov greben, Slovenija
Sela, regije i države o kojima pišemo u ovom tekstu samo su djelić istine o gotovo neuporedivo drugačijoj stvarnosti (u ovom slučaju turističkoj), koju u istom trenutku na različitim svjetskim adresama živimo. Iako smo svi samo ljudi, prioriteti, interesi, znanje, kultura, nasljeđe, ekonomija, ekologija, veličina, položaj, čine nas drugačijim. To je razlog što uvijek treba podržati jedinstvo oko zajedničkih vrijednosti, ma koliko sumnjali da to nije dovoljno za uspjeh, a i ako jeste da taj uspjeh nije toliko značajan i vidljiv u planetarnim razmjerama. Međutim, činjenica da je 2025.godine za titulu najljepšeg sela u svijetu pristiglo blizu 300 prijava a odabrana 52 originalna lokaliteta iz 65 država članica UN za turizam, onda mi kao ljudi koji živimo od turizma i za turizam, zapravo jesmo uspjeli, čak smo i nadmašili očekivanja, ako znamo da se tom broju priključilo još 20 sela kroz takozvani program nadogradnje. Mreža najboljih ruralnih područja posmatrana kroz njenu osnovnu jedinicu – selo, polako postaje najveća zajednica destinacija te vrste na svijetu. Zvuči čudno ali je formula jednostavna pa kao prepoznatljivo turističko odredište i mi moramo savladati tu matematiku.
Colmar, France
Početkom prošle godine zvanično je potvrđeno da se turizam vratio na nivo koji je imao prije pandemije kovida, sa oko 1,4 milijarde turista koji su putovali u inostranstvo tokom 2024.godine. Do 2030. godine očekuje se 2. milijarde turističkih dolazaka. Svjetska turistička organizacija poručuje da pitanje više nije koliko brzo turizam raste, već koliko je dobro vođen. Održivi rast će zavisiti od snažnog liderstva, prilagodljivih organizacija i talenata spremnih za budućnost https://www.untourism.int
Crna Gora kao država čija ekonomija i dalje značajno zavisi od turizma, mora imati promišljen i efikasan odgovor na buduće izazove.