Oči su ogledalo zdravlja
Svetlana Popović Vujotić
Zdravlje
Stresan način života, intenzivno korišćenje mobilnih telefona i kompjutera, prekomjerno izlaganje UV zracima, nepravilna ishrana i dugotrajno mirovanje, samo su dio uzroka brojnih bolesti, između ostalog, i očiju koje su ogledalo našeg zdravlja. Ugledna oftalmološkinja dr Sanja Borović iz Podgorice, koja je znanje u ovoj oblasti stekla na prestižnim očnim klinikama u Beogradu, Novom Sadu, Bolonji i Londonu, za naš sajt govorila je o kompleksnosti ljudskog oka i njegovoj sposobnosti da čovjeka i ljekare drugih specijalnosti upozori na zdravstvene probleme, koje imamo a da toga nijesmo ni svjesni.
Dr Sanja Borović
Argument: Oči su čovjekov prozor u svijet, govorimo li o jednom od najkompleksnijih ljudskih organa?
Dr Borović: Građa oka, anatomija i fiziologija je veoma kompleksna. Oko je produžetak centralnog nervnog sistema ili “produžetak mozga”. Tu vezu ostvaruje posredstvom relativno kratkog očnog živca i njegovog puta ka svojim centrima u potiljačnom dijelu mozga. Oko pokreću očni mišići inervisani od strane raznih kranijalnih nerava. Iz ovog, kratkog objašnjenja, može se uvidjeti veoma bliska veza oka i mozga. Naše oko je zapravo šupalj organ iznutra obložen mrežnjačom a ispunjen gelom ili staklastim tijelom. Centralni dio mrežnjače zove se žuta mrlja i ona je zadužena za vid. To je senzor koji prima sliku, koja preko nervnih vlakana očnog živca, stiže do mozga…
Argument: Zašto su oči pokazatelj zdravlja čovjekovog organizma?
Dr Borović: Svaka emocija i naše duševno stanje očitava se u pogledu, ali je istina i da se gubitak vida tretira kao sto postotni invalidititet. Oftalmolog pregledom očnog dna može utvrditi promjene na očnom nervu, stanje žute mrlje i periferije mrežnjače. Međutim, on može, čak i rutinskom kontrolom doći do saznanja koja pomažu ljekarima drugih specijalnosti da dijagnostikuju i liječe širok spektar bolesti, van oftalmološkog okvira. Proučavajući stanje krvnih sudova ili kvalitet nervnog tkiva, možemo saznati mnogo o zdravlju čovjekovog organizma.
Argument: Oboljenja kardiovaskularnog sistema, dijabetes, kancer i neurološki poremećaji, u vrhu su piramide zdravstvenih problema građana. Kako oko prepozna neke od tih bolesti koje dugo mogu tinjati u našem organizmu, bez jasnih simptoma?
Dr Borović: Pobrojali ste brojne, veoma različite zdravstvene probleme, kojima moramo dodati I veoma česta sistemska oboljenja. Svako od njih može biti povezano sa nalazom na oku. Događa se da upravo oftalmolog otkrije diabetes mellitus (DM), bubrežnu insuficijenciju, multiplu sklerozu, reumatološka oboljenja… Jedan od primjera je da će internista pacijente sa povišenim krvnim pritiskom ili DM, uvijek uputiti na pregled očnog dna. On omogućava uvid u stanje očnog živca, tzv. žute mrlje (tačke najjasnijeg vida), i stanje krvnih sudova. Očno dno je jedino mjesto u organizmu na kome se krvni sudovi mogu vidjeti bez upotrebe drugih dijagnostičkih procedura. Promjene na krvnim sudovima su trajne i ireverzibilne. Važno je uočiti ih na vrijeme, uzimati odgovarajuću internističku terapiju, kako bi se spriječilo pogoršanje zatečenog stanja. Oftalmološki nalaz je uvijek samo jedan dio slagalice na osnovu koje će ordinirajući ljekar dati terapiju, odrediti učestalost kontrola, preporučiti dodatne analize.
Argument: Koja su najopasnija patološka stanja oka?
Dr Borović: Najopasniji su glaukom ili povišen očni pritisak i senilna degeneracija žute mrlje. Glaukom je tihi ubica vida. U najvećem broju slučajeva se ništa ne osjeća dok ne dođe do značajnijeg gubitka vida. Poslednjih godina je to rijetko zbog apela da se prilikom svake provjere izmjeri i očni pritisak. Glaukom se u ranim fazama uspješno liječi, lijekovima ili operacijom, zavisno od vrste samog oboljenja. Senilna degeneracija makule ili age related macular degeneration (ARMND), je vezana za stariju životnu dob. Nažalost, uočavamo da se može javiti već u srednjim godinama. Tačan uzrok oboljenja nije poznat, ali se pretpostavlja da se radi o posljedicama uticaja više faktora: UV zračenja, kao i tzv. plavog svjetla, o kojem se dosta govori poslednjih godina, zatim pušenje, stres, boravak u zatvorenom, manjak kretanja. Postoje dvije vrste ove degeneracije, suva i vlažna. Suva forma je sporijeg toka, bez veće mogućnosti uticaja na oboljenje. Vlažna forma je znatno dramatičnija, sa brzim gubitkom centralnog vida. Oboljenje se pokušava zaustaviti lijekovima koji se daju direktno u oko.
Argument: Da li oftalmološki pregled treba biti dio skrining programa u Crnoj Gori, a za djecu obavezna kontrola od najranijeg uzrasta?
Dr Borović: S obzirom da je moja oblast dječja oftalmologija I strabizam, uvijek se osjećam pozvanom da apelujem na skrining vida kod djece. Činjenica je da se po rođenju pregleda svaki organ djeteta, osim oka. Za oko se podrazumijeva da je zdravo, ukoliko pedijatri ili sami roditelji ne uoče neki problem. Prvi pregled vida kod djece u našoj državi, obavlja se pred polazak u školu, znači u šestoj godini života. Evropski standard je treća godina! Mislim da je to zaista pravo vrijeme za oftalmološki pregled, ukoliko zbog nekog razloga ne postoji potreba da se on sprovede i ranije. Skrining vida kod djece je značajan zbog prevencije slabovidosti. Pravovremeno otkriveni problem sa vidom kao što je postojanje visoke dioptrije na jednom ili oba oka te postojanje strabizma, uspješno se liječe u ranim godinama života. Kasnije dijagnostikovani, liječe se teže ili nikako, mislim na dob iza 6. ili 7. godine, zavisno od poremećaja.
Argument: Da li je korekcija dioptrije operativnim, laserskim zahvatom neophodna onoliko koliko je zapravo kod nas i u svijetu zastupljena?
Dr Borović: Operacija dioptrije je veoma popularna poslednjih dvadesetak godina. To nije intervencija na oku koja mora da se radi. Imamo zdrave oči, bez oboljenja, koje imaju određenu dioptriju. Mladi mahom ne žele da nose naočari ili kontaktna sočiva, i onda se radi operacija. Postoje stroge smjernice, na osnovu urađenog pregleda i prethodnog praćenja, kada se može uraditi i koja vrsta intervencije.
Pregled oka i očnog dna je bezbolan a korist za naše zdravlje velika. Redovna kontrola uvijek je od neprocjenjive važnosti u prevenciji bolesti.