Ljepota kao nacionalna strategija
Svetlana Popović Vujotić
Zdravlje i ljepota
Ljepota nije prolazna, ljepota je prelazna, baš kao i život. Rađa se, raste i mijenja, a ipak je uvijek nova i aktuelna, i kao pojava i kao sadržaj. Akteri se smjenjuju na pozornici života a ljepota traje.
Svaka epoha imala je svoj simbol lijepog, od antike do savremenog doba i digitalnih dostignuća. Dug je spisak žena koje istorija pamti kao sinonim za bezvremenu ljepotu. Merilyn Monroe koja je zbog atraktivnog izgleda i stila postala svojevrstan pop-kulturni fenomen, govorila je, suprotno od opšte prihvaćenog ideala fizičkih karakteristika žene i njene privlačnosti, da je ljepota u nesavršenosti i ličnoj harizmi. Sve ostalo je dosadno.
Iako smo daleko od pedesetih i šezdesetih godina XX vijeka, u kojim je živjela popularna glumica, njene riječi veoma su glasne u vremenu ekspanzije estetske hirurgije i kozmetike.
Potvrđuje to i naša sagovornica, dr Ivana Slavković, doktorka stomatologije, estetske i anti aging medicine, sa preko deset godina iskustva u toj oblasti. Dr Slavković je diplomirala na stomatološkom fakultetu u Nišu, sa ocjenom 10, nakon čega gradi uspješnu ljekarsku i poslovnu karijeru a od 2009. godine bavi se estetskom medicinom i u New Yorku (SAD). Članica je stomatološke Ljekarske komore Crne Gore, Udruženja estetske i anti aging medicine CG – CUDEL, i The American Academy of Anti – Aging Medicine. Dobitnica je prestižnih priznanja za svoj rad.
Dr Ivana Slavković
Argument: Kako doživljavate pojam ženske ljepote ?
Dr Ivana Slavković: Ljepota nije proporcija, ljepota je kapacitet da žena nosi svoje godine bez izvinjavanja. Kapacitet da ima bore od smijanja, a ne od brige za mišljenje okoline. Spoljašnjost je samo vizuelni identitet. Prava ljepota je psihološka stabilnost. U ordinaciji se to jasno vidi, dvije žene mogu imati iste crte lica, ali ona koja zna ko je, izgleda moćnije. To znači da je najskuplji tretman samopouzdanje, i ono nema zamjenu.
Argument: Da li je impertiv ljepote dostigao vrhunac?
Dr Slavković: Ne, dostigao je hiperprodukciju. Danas se lice „troši“ kao modni trend. Jedne godine su popularne jagodice, druge „fox eyes“, treće prenaglašene usne. Ljepota je postala sezonska kolekcija. Problem je što je naše lice trajno, a trend je prolazan pa će ono ako sada izgleda kao Instagram tendencija iz 2022. za pet godina biti estetski arhiv.
Argument: Da li je etički raditi ozbiljne estetske zahvate veoma mladim djevojkama bez opravdanog razloga?
Dr Slavković: Moj odgovor biće nepopularan: u većini slučajeva ne. Djevojka od 19 godina koja traži promjenu nosa ili jagodica često ne želi novo lice, već novi osjećaj vrijednosti. A skalpel ne operiše samopouzdanje. Imala sam situacije gdje sam odbila intervenciju i rekla: „Vratite se sa navršenih 25 godina ako i dalje budete željeli isto.“ Međutim, 80% njih se nikada ne vrati. Zapamtimo da su neke nesigurnosti prolazna životna faza. Operacija ostavlja dugoročne tragove.
Argument: Šta žene najviše opterećuje kada je izgled u pitanju?
Dr Slavković: Tri stvari: podbradak, stomak i pogled koji „izgleda umorno.“ Zanimljivo je da žene rijetko kažu: „Želim da budem ljepša.“ One kažu: „Izgledam umorno.“ To je suština, ne žele promjenu identiteta, već povratak svježine. Savremena medicina može riješiti podbradak bez operacije, može ublažiti bore, može zategnuti kožu, ali ne može riješiti hronični stres, loš san i hormonalni disbalans, ako ih ignorišemo. Prema tome, tretman bez promjene navika je samo skupa pauza.
Argument: Da li su ljepota i mladolikost preskočile biološku granicu?
Dr Slavković: Da, ali ne čudom već disciplinom. Pogledajte žene poput Jennifer Lopez ili Monica Bellucci. One ne izgledaju mlađe zato što negiraju godine, već zato što ulažu u tijelo sistemski: trening, pravilna ishrana, minimalne ili precizne estetske intervencije. Drugi konkretan primjer je trend preventivnog botoksa u tridesetim godinama – male doze prije dubokih bora. Rezultat? Prirodno lice u pedesetim. Dakle, anti – aging nije brisanje godina nego upravljanje njima.
Argument: Gdje je granica između estetske korekcije i prirodnog izgleda?
Dr Slavković: Granica je tamo gdje ljudi prestanu da vas prepoznaju. Ako vam prijatelji kažu: „Izgledaš svježe.“ – uspjeli smo. Ako kažu: „Šta si radila?“- prešli smo granicu. Estetika treba da poboljša strukturu a ne da promijeni identitet. Poruka je da je najbolja intervencija ona koju niko ne primijeti, ali svi osjete.
Argument: Kako funkcioniše anti – aging concept u SAD i da li je cjeloživotan?
Dr Slavković: U Americi anti – aging nije luksuz, to je lifestyle. Preventivni pregledi, hormonski balans, suplementacija, personalizovana terapija, psihofizička kondicija. Ne ide se kod ljekara kada problem nastane, već da se spriječi. Postoje specijalizovane klinike gdje tim čine: endokrinolog, dermatolog, nutricionista i fitness stručnjak. To je cjeloživotni proces, ne sezonska odluka pred ljeto. Anti – aging počinje prije prve bore.
Argument: Da li je Crnoj Gori potreban multidisciplinarni anti – aging centar?
Dr Slavković: Apsolutno. Crna Gora ima prirodu, genetiku i potencijal. Zašto žene iz regiona ne bi dolazile u Igalo na program regeneracije koji kombinuje medicinu, nutricionizam i estetiku? Ustanove poput Instituta u Igalu imaju tradiciju, potrebno je dodati savremeni concept. To bi bio spoj zdravlja, estetike i turizma. Dakle, ljepota može biti i nacionalna strategija.
Argument: Novi trendovi i da li silikoni odlaze u prošlost?
Dr Slavković: Trend je manje ali pametnije. Biostimulatori kolagena, regenerativna medicina, tretmani sopstvenom plazmom. Silikoni neće nestati ali će se raditi selektivnije i suptilnije. Žene sve češće traže kvalitet a ne volumen. Budućnost nije veće. Budućnost je prirodnije.
Argument: Može li ljepota crnogorki biti brend države?
Dr Slavković: Može ali ne kroz stereotip već kroz autentičnost. Crnogorke imaju specifičnu kombinaciju snage i elegancije. Crnogorci prirodnu visinu i držanje. To je genetski i kulturološki raritet. Ali brend nije samo izgled. Brend je stav. Najveći luksuz današnjice nije savršeno lice. To je lice koje nosi karakter.