Koliko jezika znaš, toliko života imaš
Svetlana Popović Vujotić
Život
Sedamdesetdvogodišnji penzioner Momčilo Kusovac, dok njegovi vršnjaci rješavaju ukrštenice kako bi sačuvali vitalnost uma, slobodno vrijeme koristi za složeniji metod mentalne aktivnosti.
Radni vijek proveo je štiteći ljude, imovinu i prirodu od požara. Iako stacioniran u podgoričkoj vatrogasnoj jedinici, tokom višedecenijske karijere stizao je gdje god je pomoć bila potrebna. Ima sreću da penzionerske dane provodi sa suprugom u dobrom zdravlju i raspoloženju. Otac je petoro djece, 4 kćerke i sina. Nijesu svi u Crnoj Gori. Život ih je odveo različitim putevima u svjetske metropole. Momčilo i njegova supruga već su stekli status ponosnih đeda i babe. Nasljednika i nasljednica će sigurno biti još, ipak, Kusovac se sa svojom životnom saputnicom, sprema za dug put krajem predstojećeg ljeta (2026.). Pripreme su u toku.
Momčilo Kusovac, u učionici
Momčilo, penzioner samo po godinama ali ne i po energiji i volji za životom, od februara ravnopravno sjedi u klupi sa mlađim polaznicima kursa engleskog jezika za odrasle u Oxford centru (punopravni član Eaquals-a) . Tako će biti sve do kraja maja a u avgustu sa suprugom kreće u daleku Australiju, gdje ga čeka kćerka sa porodicom, i susret sa tek rođenim unukom.
„Pohađam A1 ili starter nivo. Za sada mi ide dobro i nadam se da ću postići ono što sam oduvijek želio, a to je da lakše komuniciram tokom putovanja, i što mi je još značajnije, da mogu razgovarati sa članovima porodice koji ne razumiju naš jezik. Naročito želim, kada dođe vrijeme za to, da budem spreman učiti unučad da govore crnogorski jezik“, poručuje Kusovac.
Jasmina Salihović, sa djecom
Dok podgoričanin u poznim godinama pokušava nadoknaditi znanje koje nije stekao kada je bio mlad, a bez kojeg je sada otežano funkcionisati van granica domovine, Jasmina Salihović, švajcarkinja bosanskog porijekla, i njeno četvoro djece, stalno nastanjeni u srcu Evropskog kontinenta, govore nekoliko stranih jezika i imaju potpuno drugačije obrazovno iskustvo nego mi u Crnoj Gori.
„Istorija Švajcarske je istorija naroda koji nijesu govorili istim jezikom, ali su odlučili da žive zajedno. Multilingvalnost je posljedica identiteta države, što je izgradilo nešto još važnije od toga, a to je kultura kompromisa i međusobnog poštovanja“, kaže Jasmina.
Zvanična statistika pokazuje da u Švajcarskoj 81 % mladih, uzrasta 15 do 24 godine, koristi tri i više jezika. Škola ih obrazuje blagim i progresivnim metodama, kroz igru, dijalog, konkretne situacije i afirmativno ponavljanje. Uspjeh se posebno vrednuje, kako bi se kod djece izgradilo samopouzdanje.
„U kantonu Vaud, gdje mi živimo, prvi jezik je francuski. Drugi je njemački, koji djeca počinju da uče sa 8-9 godina, a zatim se u uzrastu od 9-10 godina inicira učenje engleskog jezika. Rezime je da većina djece u Švajcarskoj oko 15. godine komuniciraju na tri jezika“, objašnjava Salihovićeva.
Švajcarska
Javno obrazovanje u Švajcarskoj je besplatno i obavezno. Državni univerziteti imaju relativno niske školarine u poređenju sa mnogim drugim zemljama. Stipendije i podrška studentima su izdašni.
Znanje jezika ne otvara samo um već i vrata brojnih mogućnosti, olakšava društvenu integraciju, omogućava pristup širem tržištu rada, i bolje plaćenim poslovima.
Nepoznavanje stranih jezika je isto što i propuštene prilike. Ograničen pristup međunarodnoj saradnji, mobilnosti i razumijevanju drugih kultura.
„Ako ja mogu da mislim drugačije, odnosno na drugom jeziku, jer svaki jezik nosi drugačiju perspektivu svijeta, onda mogu i da prihvatim da neko drugi misli drugačije od mene. To je snažna osnova tolerancije“, zaključuje Jasmina Salihović.
Crna Gora
U Crnoj Gori prema podacima popisa iz 2023.godine (MONSTAT), engleski jezik zna najveći broj građana, 37,97% , što je u odnosu na popis iz 2011. godine 12 % više. Dva strana jezika govori 53 261 stanovnik a tri ili više jezika 12 117 osoba. Poslije engleskog, slijede italijanski, njemački, francuski i španski jezik.
Stepen obrazovanja nije presudan za poznavanje jezika, jer u Crnoj Gori ima najviše građana sa završenom srednjom školom (52,8%), dok diplomu visokog obrazovanja posjeduje 26,2% stanovnika. Završenu osnovnu školu ima 17,8% (90 819).
Luksemburg
Koliko jezika se uči u nekoj državi (javno obrazovanje), zavisi od obrazovne politike, tržišta rada i kulturnih uticaja. U Evropskoj uniji, u opštem i stručnom obrazovanju najzastupljeniji je engleski jezik, a zatim španski, njemački, francuski, italijanski…
Ima država u kojima se više jezika uči tokom opšteg obrazovanja a u nekima to dođe na red tek na stručnom nivou, dok ima i onih gdje je to stvar ličnog izbora, a ne obavezna opcija.
Jedno od poslednjih Eurostatovih istraživanja poznavanja jezika pokazalo je da su multilingvalne razlike među članicama značajne. U Luksemburgu je više od polovine ispitanih (51,2%), reklo da govori tri ili više stranih jezika, dok je u Mađarskoj, Poljskoj i Rumuniji manje od tri odsto ljudi dalo identičan odgovor na slično pitanje.
Učenje stranih jezika najbolje je u ranom uzrastu ali vidjeli smo da može biti uspješno i u zrelim godinama, zavisi od motivacije i posvećenosti.
Marija Bojić, nastavnica engleskog jezika u Osnovnoj školi „Oktoih“ u Podgorici, trener za nastavnike i članica Upravnog odbora Udruženja nastavnika engleskog jezika Crne Gore, kroz iskustvo stečeno u radu sa djecom i odraslima, kaže za „Argument“ da je ključ uspjeha usvajanja stranog jezika, u konstantnom izlaganju jeziku, kvalitetnoj nastavi i podršci porodice.
„Metodika nastave engleskog jezika prati savremene tokove izučavanja jezika, i čini mi se da je često korak ispred ostalih predmeta. Reformom je smanjen opseg gramatike koji se izučava u osnovnim školama, kako bi se fokus stavio i na razvijanje vještina govora i pisanja. Razvojem tehnologije imamo pristup raznovrsnim materijalima koji se mogu koristiti u izvornom obliku, ili adaptirati po potrebi. Od ove školske godine u upotrebi su i novi udžbenici koji pružaju učenicima online pristup dodatnim zadacima, a nastavnicima engleskog jezika nude se razne mogućnosti stručnog usavršavanja…“, kaže Bojićeva.
Pored prednosti nova tehnologija, donosi i određene rizike, kao što je površno učenje jezika i oslanjanje na online prevodioce, što vodi slabijem razvoju vještine govora. Tehnologija ne može zamijeniti živu komunikaciju ni kvalitetan pedagoški pristup.
„Djeci nedostaje sigurnost i spontanost pri govoru, jer sigurno znaju više nego što pokazuju, samo im treba dati podršku i priliku da svoje znanje koriste. Odrasli, međutim, kompletnom procesu učenja pristupaju analitično i svjesno. Treba biti realan i priznati da nemaju svi iste mogućnosti da uče jezik. Mi smo zemlja koja se oslanja na turizam, i znanje ne samo engleskog već i drugih stranih jezika bi trebalo da bude dostupno svima. Plan o razvijanju dodatnih, besplatnih programa pomogao bi u tom procesu i djeci i roditeljima. Jezik je vještina neophodna za snalaženje u savremenom svijetu“, zaključila je nastavnica Bojić.
Pitanje učenja stranih jezika a naročito engleskog, izuzetno je značajno uoči priključenja Crne Gore Evropskoj uniji, kada će naše tržište postati otvorena zona za mlade ljude, poslovnu klijentelu, radnu snagu iz drugih država, gdje je znanje jezika masovnije i na većem nivou. Zbog te činjenice važne su sve ustanove, bilo javne ili privatne, koje mogu dati doprinos brzom i kvalitetnom, prevazilaženju jezičke barijere.
U Oxford centru koji radi po standardima EU od osnivanja škole 1987. godine do sada, nastavu je uspješno završilo preko 100.000 polaznika. To je izuzetno vrijedan doprinos zajednici koja hita ka društvu evropskih naroda.
„Ono što nas izdvaja u odnosu na ostale škole je da pored čitanja, pisanja i slušanja, akcenat stavljamo na konverzaciju, jer bez praktičnog znanja, teorija može biti slab alat“, kaže direktor nastave u Oxord centru Marko Lopičić.
Osim engleskog jezika (uključujući poslovni), u centrima širom Crne Gore organizovana ja nastava i na italijanskom i njemačkom. Starosna granica ne postoji jer je znanje engleskog, postala potreba, poput znanja maternjeg jezika.
„Prilikom apliciranja za srednju školu u inostranstvu potrebno je imati najmanje B2 nivo engleskog jezika, odnosno C1 za fakultet. Isto je predviđeno i za poslove u državnoj upravi. Mi vršimo standardizovano besplatno testiranje znanja engleskog jezika, što obuhvata pisani i usmeni test“, objašnjava Lopičić.
Crna Gora
Nije rijedak slučaj da mladi u Crnoj Gori dođu do fakulteta bez zadovoljavajućeg nivoa znanja engleskoj jezika, ili im je neki drugi obavezni strani jezik, od ponuđenih nastavnim planom i programom, potpuna nepoznanica. To upućuje na zaključak da se mora uspostaviti jasna strategija od najnižeg do najvišeg stepena obrazovanja usklađena sa standardima EU, jer bi drugačiji scenario mogao imati zabrinjavajuće posljedice.
**************
„Drugi jezik je druga vizija života.“
Federico Fellini